Preskoči na sadržaj
1001 Tools
en
Alati za tekst

Generator URL slugova

Ukucajte naslov i odmah dobijate verziju spremnu za URL: mala slova, crtice, bez kvačica, bez iznenađenja. Preslovljavanje zna srpske konvencije — Đorđe postaje djordje (a ne dordje), ćevapčići postaju cevapcici, a ćirilično Београд izlazi kao beograd. Većina stranih slug alata bar jedno od toga pogreši.

Slug se pojavljuje ovde dok kucate.

Podeli FacebookXLinkedInWhatsAppViber

Kako radi

Srpski znakovi se mapiraju prvi, po konvenciji a ne mehaničkim skidanjem kvačica: đ→dj (kako srpski domeni i korisnička imena zaista pišu), џ→dz, љ→lj, њ→nj. Tek onda se skidaju preostali evropski akcenti (é→e, ü→u, ß→ss), pa i oba pisma i strana imena izlaze čisto.

Sve što nije slovo ili cifra — razmaci, interpunkcija, simboli, emodži — postaje separator, nizovi separatora se svode na jedan, a početni i završni se uklanjaju. Rezultat sadrži samo a–z, 0–9 i izabrani separator: bezbedan u svakom URL-u, imenu fajla i identifikatoru.

Crtica je podrazumevana jer je pretraživači tretiraju kao granicu reči; donja crta se nudi za identifikatore u kodu i imena fajlova gde ta konvencija vlada.

Primeri iz prakse

URL za blog tekst

„Šta videti u Đerdapu — vodič za 2026.“ → sta-videti-u-djerdapu-vodic-za-2026. Nalepite naslov i kopirajte slug u URL polje CMS-a umesto da prihvatite njegov automatski haos.

Nazivi proizvoda za web prodavnicu

„Dečija patika NIKE Air — bela, 36–40“ → decija-patika-nike-air-bela-36-40. Dosledni slugovi kroz stotine proizvoda, bez obzira ko je kucao naziv.

Imena fajlova koja prežive svaki sistem

Izveštaj nazvan „Izveštaj (finalna verzija) №2.docx“ postaje izvestaj-finalna-verzija-2 — bez znakova koji pucaju pri slanju mejlom, pakovanju ili otpremanju.

Ćirilični naslovi za latinični URL

„Историја Београда“ → istorija-beograda. Mapiranje ćirilice prati srpska pravila preslovljavanja, uključujući љ→lj i џ→dz.

Česta pitanja

Zašto đ postaje dj, a ne d?

Zato što je to srpska konvencija: Đorđe piše svoj mejl i domen kao djordje, nikada dordje. Mehaničko skidanje kvačica (što rade strani slug alati) gubi j i pravi slugove koje nijedan srpski čitalac ne bi ukucao. To je glavni razlog postojanja ovog alata.

Crtica ili donja crta — šta je bolje za SEO?

Crtica. Google je odavno dokumentovao da crticu tretira kao razdvajanje reči, a reči oko donje crte spaja, pa je „novi-sad“ dve reči, a „novi_sad“ jedan token. Donju crtu koristite samo gde je sistem zahteva.

Podržava li srpsku ćirilicu?

Da — celu azbuku uključujući nezgodna slova: љ→lj, њ→nj, џ→dz, ђ→dj, ћ→c. Radi i mešani latinično-ćirilični unos; svaki znak se mapira nezavisno.

Šta biva sa brojevima i datumima u naslovu?

Cifre ostaju kakve jesu; interpunkcija oko njih postaje separator. „Top 10: 2026.“ → top-10-2026. Simboli poput № se uklanjaju, ne ispisuju se rečima.

Koliko dugačak treba da bude slug?

Kraći od naslova. Pretraživači indeksiraju i dugačke slugove, ali čitljivi URL-ovi dobijaju više klikova — zadržite 3–6 reči koje nose značenje, a poštapalice posle generisanja isecite ručno.

Zašto je moj emodži nestao iz sluga?

Slug je ograničen na a–z, 0–9 i separator, a emodži nema slovni ekvivalent, pa se uklanja. Ako je ceo naslov od emodžija, izlaz je prazan — naslovu treba bar jedno slovo ili cifra.

Mogu li dva različita naslova dati isti slug?

Mogu — „Čas“ i „Ćas“ oba postaju cas. Ako je jedinstvenost bitna (ključevi u bazi, URL-ovi), dodajte ID ili datum, što većina CMS-ova pri sudaru upravo i radi.

Da li se ukucani naslov negde šalje?

Ne. Generisanje sluga je nekoliko operacija nad tekstom u vašem pregledaču — neobjavljeni naslovi ostaju neobjavljeni.

Srodni alati