Preskoči na sadržaj
1001 Tools
en
Alati za tekst

Velika i mala slova

Nalepite tekst jednom i prebacujte ga između četiri oblika: SVA VELIKA, sva mala, Naslovni Oblik Za Naslove i rečenični oblik za običan tekst. Konverzija poštuje pravila jezika, pa se srpska slova č, đ i š menjaju ispravno — što generički konverteri redovno promaše.

Rezultat
Podeli FacebookXLinkedInWhatsAppViber

Kako radi

Velika i mala slova koriste pravila vašeg jezika, a ne naivno mapiranje A–Z. Na engleskom je ta razlika nevidljiva, drugde presudna: đ mora postati Đ, a na turskom i čuveno ne postaje I. Na srpskoj verziji stranice primenjuju se sr-Latn pravila.

Naslovni oblik podiže prvo slovo svake reči, a ostatak spušta — stil engleskih naslova i navigacije. Namerno preskače uvodne navodnike i zagrade, pa „zdravo“ postaje „Zdravo“ sa navodnikom na mestu.

Rečenični oblik prvo sve spusti u mala slova, pa podigne prvo slovo posle svakog kraja rečenice i na početku svakog reda. Najbrži je način da popravite TEKST KOJI JE STIGAO SAV VELIKIM SLOVIMA — jedan klik umesto prekucavanja. Vlastita imena posle toga sredite ručno, jer nijedan alat bez rečnika ne zna koje su reči imena.

Primeri iz prakse

Spasavanje mejla pisanog kapslokom

Kolega šalje pasus NAPISAN OVAKO. Nalepite, kliknite rečenični oblik, ručno ispravite dva-tri imena — gotovo za petnaest sekundi umesto prekucavanja.

Ujednačavanje stavki menija

Lista stavki u šarenim oblicima postaje dosledna jednim klikom: „cenovnik i paketi“ → „Cenovnik I Paketi“. Malo „i“ spustite ručno ako stil to traži — srpski pravopis inače preporučuje rečenični oblik.

Priprema podataka za uvoz

Kolona gradova u nasumičnom obliku (BEOGRAD, novi Sad, NiŠ) ujednačava se pre uvoza, da baza ne završi sa tri zapisa istog grada.

Obavezni tekst velikim slovima

Pravna upozorenja se često traže kapitalom. Napišite normalno, pa poslednji pasus pretvorite u VELIKA SLOVA — kucanje direktno kapslokom skriva greške.

Česta pitanja

Koji oblik da koristim za naslove na srpskom?

Srpski pravopis koristi rečenični oblik — veliko samo prvo slovo i vlastita imena. Podizanje Svake Reči je anglicizam koji se odomaćio u marketingu, ali lektori ga i dalje precrtavaju.

Da li naslovni oblik spušta veznike poput „i“ ili „u“?

Ne — podiže svaku reč. Engleski stilski vodiči se ne slažu koje kratke reči ostaju male (AP, Chicago i APA propisuju različito), pa alat primenjuje jednostavno pravilo, a izuzetke ostavlja vama.

Zašto rečenični oblik ne vraća velika slova imenima?

Prepoznavanje vlastitih imena traži rečnik i kontekst — „mika“ može biti ime ili slovna greška. Sve se prvo spušta u mala slova, pa imena posle konverzije brzo prođite ručno.

Da li se č, ć, š, đ, ž konvertuju ispravno?

Da — na srpskoj verziji stranice koristi se sr-Latn lokalizacija, pa đ→Đ i š→Š rade u oba smera. ASCII konverteri često ostave dijakritike netaknute ili ih pokvare.

Da li konverzija menja razmake ili redove?

Ne. Menja se samo veličina slova — svaki razmak, tab i novi red ostaje tačno gde je bio. Za sređivanje razmaka prvo upotrebite alat za uklanjanje viška razmaka.

Radi li sa mešavinom pisama?

Da. Unicode pravila pokrivaju latinicu, ćirilicu, grčki i druga pisma u istom prolazu; znaci bez veličine (cifre, emodži) prolaze nepromenjeni.

Zašto „42nd“ u naslovnom obliku postane „42Nd“?

Pravilo podiže prvo slovo u reči — u „42nd“ to je n. Redni sufiksi su poznata slaba tačka svakog jednostavnog naslovnog konvertera; ispravite ih ručno tamo gde su bitni.

Mogu li sve da uradim samo tastaturom?

Da. Tab prelazi između polja, četiri dugmeta i dugmeta za kopiranje; dugmad se aktiviraju Enterom ili razmakom. Miš nije potreban.

Da li se nalepljeni tekst negde čuva?

Ne. Konverzija se dešava trenutno u pregledaču, bez mreže — poverljivi ugovori su ovde bezbedni kao u vašem editoru.

Srodni alati